Hercegovina ili esej o "zemlji na ćenaru"

Hercegovina “in extenso” krajem 2005. rastegnuta je u u dvama entitetima i trima županijama i prostire se na 11419 km² (22,3 posto površine BiH), i prema zadnjoj službenoj statistici iz 1991. ima 502.237 žitelja (11,47 posto stanovništva BiH). Hercegovina je malen komad zemljopisna prostora, raznolik u reljefu, narodnosnome sastavu, pučkoj kulturi i vjerskome biću. U antičko doba Hercegovina je bila na vrhuncu razvoja, romanizirana i urbanizirana, uklopljena u moćan sustav rimske provincije Dalmacije. Rana srednjovjekovna Hercegovina uglavnom je kao corpus separatum, u kojemu ni jedna središnja vlast nije uhvatila čvrste korijene. Hercegovina je u biti zemlja “mentis rusticae” (ruralne duše), više usmene nego pismene kulture, jednom riječju - zemlja na ćenaru (rubu). Blizina i utjecaj Dubrovačke republike nije ostavio na Hercegovinu znatnijega traga. Gledajući kroz povijesno-kronološku prizmu ustrojstvo Hercegovine, vidi se da je ona bivala teritorijalna cjelina - kneževina, zemlja, sandžak ili okrug, katkad samostalna, a u više navrata, bilo cjelovito bilo djelomično, u sastavu raznih kraljevstva i carstva (hrvatskoga, ugarskoga, srpskoga, bosanskoga i turskoga), Austro-Ugarske, NDHa i dviju Jugoslavija. Svako vrijeme pripisivalo je Hercegovcima određenu stigmu. U doba Rimljana proglašavani su gusarima, u srednjem vijeku autonomašima, u tursko doba hajducima, u Jugoslaviji ustašama i četnicima, a u novije doba separatistima i zadrtim regionalcima. S povijesna, gospodarskoga i strateškoga gledišta, glavne silnice ostale su od antike do našega vremena, a one pokazuju da je Hercegovina naslonjena na Jadran, na Dalmaciju. U rimsko doba bila je u sastavu provincije Dalmacije, na čijem prostoru su bila tri konventa (okruga), sa sjedištima u Saloni (Solinu), Naroni (Vidu kod Metkovića) i u Epidauru (Cavtatu). U srednjem vijeku gospodarski i duhovni impulsi stizali su iz Splita, Drijeva (luke i trgovišta nasuprot Gabele) i Dubrovnika. U novom vijeku gospodarske i kulturne silnice opet su nastavile djelovati iz Splita, Metkovića i Ploča, te Dubrovnika. Stoga je prirodno vidjeti Hercegovinu, kao moderno ustrojenu bh. regiju, prepoznatljivu kao jadransko-dalmatinsko zaleđe, najrealnije u sastavu europske Regionalne zajednice Alpe Adria